Prvo polugodište 2025. godine na hrvatskom tržištu nekretnina obilježila je kombinacija pojačane tržišne aktivnosti, kontinuiranog rasta cijena te regulatornih i fiskalnih promjena koje su dodatno utjecale na dinamiku kupoprodaja.
Prema podatcima Porezne uprave, u prvih šest mjeseci 2025. godine evidentirano je ukupno 57.095 kupoprodaja nekretnina. U prvom tromjesečju zabilježeno je 26.909 transakcija, dok je u drugom kvartalu došlo do rasta od 8,7%, sa zabilježenih 29.247 transakcija.
Geografski, Grad Zagreb i dalje drži najveći udio (14,03%), slijede Istarska županija (9,89%) i Primorsko-goranska županija (7,86%). Najveći apsolutni rast u drugom kvartalu bilježi Istarska županija, dok je relativno gledano najjači rast zabilježen u Ličko-senjskoj županiji, gdje je broj transakcija porastao za čak 59%.
Cijene nekretnina i dalje u porastu
U prvom kvartalu 2025. godine nastavljen je uzlazni trend cijena stambenih objekata. U odnosu na prethodni kvartal (Q4 2024.) zabilježen je prosječni rast cijena od 4,5%, dok godišnja usporedba pokazuje porast od 13,1%.
Prema podatcima DZS-a, novogradnja bilježi izraženiji porast (6,4% kvartalno; 14,3% godišnje), dok cijene postojećih stambenih objekata rastu nešto umjerenije – 4,0% kvartalno i 12,7% na godišnjoj razini. Najveći godišnji rast bilježi se u regijama izvan Zagreba i Jadrana (kategorija „ostalo“) s rastom od 18,5%.
Strani kupci: Slovenci i dalje prednjače
U prvom polugodištu 4.355 transakcija ili 7,76% ukupnih kupoprodaja realizirali su strani državljani. Tradicionalno, prednjače državljani Slovenije, koji su ostvarili 1.325 kupoprodaja, što čini više od 30% svih stranih transakcija. Slijede Nijemci sa cca. 20% transakcija i Austrijanci.
Utjecaj kreditnih uvjeta i državnih mjera
Početak godine obilježile su akcijske kamatne stope banaka na stambene kredite, što je potaknulo dodatnu potražnju, osobito kod domaćih kupaca. Dodatno ubrzanje realizacije odluka o kupnji potaknulo je najavljeno postroženje kreditnih uvjeta koje je stupilo na snagu 1. srpnja 2025., a donio ga je Hrvatska narodna banka (HNB).
S druge strane, Vlada RH je pokrenula implementaciju Nacionalnog plana stambene politike, kojim su najavljene mjere poput povrata poreza na promet nekretnina za kupce prve nekretnine, subvencija najmova i olakšica kod kupnje novogradnje (povrat PDV-a).
Ove mjere imaju potencijal utjecati na potražnju – kako na tržištu novogradnje tako i na tržištu najma, ali i povećati pritisak na cijene u pojedinim segmentima. Njihov stvarni efekt tek će biti moguće detaljnije analizirati u drugoj polovici godine.
Tržište nekretnina u Hrvatskoj tijekom prvog polugodišta 2025. ostaje živo i dinamično, no sve je jasnije da u njega sve više interveniraju i regulatorni i ekonomski faktori. Rast cijena još ne pokazuje znakove ozbiljnog usporavanja, ali bi dostupnost financiranja te konkretna provedba novih mjera mogli znatno oblikovati daljnje kretanje tržišta.
